Srbija napredovala u borbi protiv apatridije i postala primer dobre prakse i za druge zemlje

Republika Srbija kao potpisnica dve konvencije za iskorenjivanje apatridije i zaštitu lica bez državljanstva, Konvencija o statusu lica bez državljanstva iz 1951. godine i Konvencija o smanjenju broja lica bez državljanstva iz 1961. godine, sprovodi niz aktivnosti kako bi do 2024. godine, pod okriljem kampanje UNHCR #IBelong, iskorenila apatridiju.

Ovom pojavom u Srbiji najviše su pogođene nacionalne manjine Romi, Aškalije i Egipćani, kao i interno raseljena lica sa Kosova i Metohije. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave, u okviru svoje nadležnosti u oblasti matičnih knjiga, već duži niz godina, uz aktivnu podrška UNHCR i u saradnji sa Zaštinikom građana i ostalim relevantnim institucijama i nevladinim sektorom, sprovodi aktivnosti koje na sistemski način uređuju ova pitanja.

U tom cilju pre svih realizovane su one aktivnosti koje se odnose na nesmetano ostvarivanje prava na upis u matičnu knjigu rođenih, jer ovo pravo je osnov za ostvarivanje ne samo prava iz ličnog statusa, već i svih ostalih socijalnih, ekonomskih, kulturnih i političkih prava ovih lica.

Tako su još Zakonom o matičnim knjigama iz 2009. godine, obezbeđene sve normativne pretpostavke za upis u matičnu knjigu rođenih, bez obzira da li se radi o detetu čiji su roditelji poznati, detetu čiji su roditelji nepoznati, detetu bez roditeljskog staranja ili usvojenom detetu i bez obzira na činjenicu da li se ovaj podatak prijavljuje nadležnom matičaru u zakonskom roku ili po proteku zakonskog roka za upis u matičnu knjigu rođenih.

Vodilo se računa i o finansijskim efektima koji mogu nastati u ostvarivanju ovog prava, pa je Zakonom o izmenama Zakona o republičkim administrativnim taksama iz 2011. godine utvrđeno oslobađanje od plaćanja administrativnih taksi za spise i radnje koje su u vezi sa postupkom za naknadni upis činjenice rođenja u matičnu knjigu rođenih.

 

Najveći broj zahteva primljen je u 2009. godini – 9.573 i 2010. godini – 7.996 zahteva. U 2011. godini broj zahteva iznosio je 774, u 2012. godini 1.552, u 2013. godini 784 zahteva, u 2014. godini 419 zahteva, u 2015. godini rešeno je 1.072 zahteva za naknadni upis činjenice rođenja u matičnu knjigu rođenih i u 2016. godini - 1330 zahteva, u 2017. godini – 1537, 2018. godini – 846 i 2019. godini 476 zahteva za naknadni upis činjenice rođenja u matičnu knjigu rođenih. Ostali upisi u matičnu knjigu rođenih u navedenim godinama izvršeni su u zakonskom roku za prijavu te činjenice.

 

Kako bi se pokrile situacije kada se upis u matične knjige ne može izvršiti u upravnom postupku, na način predviđen propisima o matičnim knjigama, 2012. godine izvršene su dopune Zakona o vanparničnom postupku čime je  omogućeno da se vreme i mesto rođenja dokažu u vanparničnom postupku utvrđivanja vremena i mesta rođenja. U tom slučaju, upis rođenja u matične knjige se vrši na osnovu pravnosnažne odluke suda, a postupak pored lica čije se rođenje dokazuje, može pokrenuti i svako lice koje za to ima pravni interes, kao i organ starateljstva. Sam postupak je hitan, a predlagač je oslobođen plaćanja taksi i drugih troškova postupka.

 

Prema podacima Ministarstva pravde u 2014. godini rešeno je 149 predloga za utvrđivanje vremena i mesta rođenja, u 2015. godini – 264, u 2016. godini 291, u 2017. godini - 508, u 2018. godini 261 i 2019. godini 451 predlog za utvrđivanje vremena i mesta rođenja

 

Vodeći računa i o činjenici da postoje građani koji žive u neformalnim naseljima izmenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana iz 2011. godine, omogućeno je da prijave svoje prebivalište na adresama centara za socijalni rad i dobiju lična dokumenta.

Pored unapređenog pravnog okvira kojim je na sistemski način obezbeđeno ostvarivanje prava u ovoj oblasti ličnog statusa, rešavanje ovog pitanja u značajnoj meri doprinele su aktivnosti u okviru realizacije Sporazuma o razumevanju zaključenog 2012. godine između Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Zaštitnika građana i Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice – Predstavništvo u Srbiji. U okviru ovog sporazuma ostvarena je saradnja svih nadležnih državnih organa, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, koja za rezultat ima značajno unapređenje ostvarivanja prava na upis u matičnu knjigu rođenih, ali i drugih prava iz ličnog statusa (kao što su pravo na državljanstvo, pravo na lično ime, ličnu kartu, prijavu prebivališta i dr).

U okviru ovog sporazuma:

  • održane su obuke zaposlenih u nadležnim državnim organima – sudija, matičara i zamenika matičara, zaposlenih u centrima za socijalni rad i zaposlenih u policijskim upravama Ministarstva unutrašnjih poslova;
  • identifikovana su deca bez roditeljskog staranja smeštena u ustanove za smeštaj dece bez roditeljskog staranja ili hraniteljske porodice koje nisu upisane u matičnu knjigu rođenih radi pokretanja postupka za upis u ovu evidenciju;
  • sprovedene su posete neformalnim naseljima u kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine radi upoznavanja sa načinom ostvarivanja prava na upis u matičnu knjigu rođenih i sagledavanja njihovih potreba i identifikovanja lica koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih radi pokretanja postupka za naknadni upis činjenice rođenja ili sudski postupak utvrđivanja vremena i mesta rođenja;
  • pružena je besplatna pomoć pripadnicima romske nacionalne manjine u postupku naknadnog upisa podataka o rođenju u matičnu knjigu rođenih i postupku za utvrđivanje vremena i mesta rođenja;
  • sprovedena je medijska kampanja i organizovani su okrugli stolovi sa predstavnicima civilnog društva, romskim koordinatorima i zdravstvenim medijatorkama i dr.

Sporazum je realizovan 31. decembra 2016. godine, sa ocenom svih učesnika ovog procesa da su mere i aktivnosti u okviru ostvarene saradnje svih relevantnih subjekata doprinele potpunom prevazilaženju problema u ostvarivanju prava na upis u matičnu knjigu rođenih, kao i drugih prava iz ličnog statusa.

Praćenjem stanja u ovoj oblasti, a radi rešavanja situacija koje se pojavljuju kao pojedinačni slučajevi, dogovoren je nastavak saradnje na sagledavanju problema pripadnika romske nacionalne manjine u ostvarivanju prava na upis u matičnu knjigu rođenih, kao i drugih prava iz ličnog statusa, sa posebnim osvrtom na novorođenu decu, u cilju sprečavanja nastanka rizika od apatridije.

Tako je 3. oktobra 2019. godine potpisan novi Sporazum o razumevanju između Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Zaštitnika građana i Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice – Predstavništvo u Srbiji.

U pravcu realizacije definisanog cilja formirana je Operativna grupa koja ima zadatak da predlaže mere i aktivnosti, kao i da iznađe najadekvatnija rešenja potrebna za rešavanje pitanja neznatnog broja lica koja nisu upisana u matične knjige rođenih.

Kako se navodi u izveštaju Predstavništva UNHCR u Srbiji iz marta 2019. godine, postignuća Srbije u prevenciji i smanjenju broja lica bez državljanstva su izvanredna. Neka od rešenja koja su primenjena u Srbiji predstavljaju primere dobre prakse u drugim državama regiona i šire.

Pozitivna ocena stanja u oblasti ostvarivanja prava na upis u matičnu knjigu rođenih sadržana je u Godišnjem izveštaju Evropske komisije o napretku Republike Srbije za 2015. godinu, u kome se navodi da je „prema zaključcima sa trećeg seminara o Romima, održanog u junu, ostvaren dobar napredak u pogledu evidencije građana“, kao i da je „naknadna registracija neprijavljenih građana dovela do pada broja „pravno nevidljivih lica“, odnosno da su „pronađena sistemska rešenja za sprečavanje ponovne pojave takvih slučajeva u budućnosti“.

Takođe, u Redovnom godišnjem izveštaju Zaštitnika građana za 2016. godinu izneta je pozitivna ocena u ostvarivanju prava na upis u matičnu knjigu rođenih kao i opšta konstatacija Zaštitnika građana da je na osnovu Sporazuma o razumevanju zaključenog 2012. godine između Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, Zaštitnika građana i Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbeglice u Srbiji, do isteka njegovog roka 2016. godine, postignut utvrđeni cilj, čemu u prilog ide i činjenica da je Zaštitnik građana od 2014. godine primio samo tri pritužbe „pravno nevidljivih lica“.

Ocenu da je obezbeđeno nesmetano ostvarivanje prava na upis u matičnu knjigu rođenih u odnosu na druge oblasti socijalnog uključivanja Roma i Romkinja u Republici Srbiji mogli smo da čujemo i na Seminaru održanom 19. oktobra 2017. godine, u organizaciji Vlade Republike Srbije i Evropske komisije posvećenom unapređenju položaja pripadnika ove nacionalne manjine u različitim oblastima (socijalna zaštita, zapošljavanje, stanovanje, zdravstvena zaštita i dr).

Na Konferenci u Skoplju, koja je održana 1. novembra 2017. godine, na temu Pozitivna iskustva u rešavanju pravne nevidljivosti u Republici Srbiji Ministarstvo  je predstavilo na koji način je pristupljeno rešavanju problema tzv. „pravno nevidljivih lica“, a što je prepoznato kao primer dobre prakse u ovoj oblasti.

Polazeći od svega napred iznetog, u Republici Srbiji su obezbeđeni svi uslovi za nesmetano ostvarivanje prava na upis u matičnu knjigu rođenih, kao i da svako dete može biti upisano u matičnu knjigu rođenih odmah posle rođenja, uz poštovanje zakonitosti postupaka i pravne sigurnosti upisa u matične knjige rođenih, što je prepoznato kao model dobre prakse ne samo od strane država u regionu, već i šire.

U Srbiji danas postoje mehanizmi da sva lica koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih to pravo mogu ostvariti saglasno Zakonu o matičnim knjigama ili u postupku utvrđivanja vremena i mesta rođenja. U tom smislu, svaka država, pa i Srbija pretenduje da ima jasne i zakonom utvrđene podatke o ličnosti, a u cilju sprečavanja svake moguće vrste zloupotreba ovih službenih evidencija (npr. trgovine decom i ljudima). Ovo posebno s obzirom na preuzete obaveze Republike Srbije u skladu sa Konvencijom Saveta Evrope o borbi protiv trgovine ljudima.

 



Skip to content